|

Foto-galerija
Podgorica
Linkovi
|
Pretraga web-a
 |
|
Prvi put
se ime Podgorica pominje 1326. godine
u jednom sudskom dokumentu Kotorskog arhiva. Podgorica, odnosno ranije
Ribnica,
bila je ekonomski jaka. Trgovacke veze izmedju Dubrovnika i drzave
Nemanjica, koje su bile veoma razvijene, odrzavane su putem koji je preko
Trebinja i Niksica vodio za Podgoricu. Posto se nalazila na najprometnijoj
raskrsnici puteva, Podgorica je bila srediste veoma zivog strujanja roba,
trgovaca, kurira i drugih putnika, sto je podspjesivalo njen razvoj,
ekonomsku moc, vojnicku snagu i strategijski znacaj. Turskom okupacijom
Podgorice, 1474. godine, prekinut je ekonomski, kulturni i umjetnicki
uspon grada. Turci su u Podgorici podigli veliku tvrdjavu i dotadasnje
naselje sa veoma razvijenim trgovackim vezama pretvorili u glavni
odbrambeni i napadacki bastion prema nepokornim plemenima. Iz tako
utvrdjenog grada, sa kulama, kapijama i odbrambenim bedemima, Turci su
odolijevali svim napadima.

Na osnovu
odluke Berlinskog kongresa 1878.
godine, Podgorica je pripojena
Crnoj Gori.
To je oznacilo kraj cetvorovjekovne osmanlijske okupacije i pocetak novog
razdoblja u razvoju i Podgorice i Crne Gore. Grad se relativno brzo
razvija i izrasta u jako trziste. Javljaju se prvi oblici koncetracije
kapitala. Godine 1904. osniva se prva znacajnija finansijska
ustanova-Zetska stedionica, koja ce ubrzo prerasti u Podgoricku banku.
Izgradjuju se putevi prema svim okolnim gradovima, a 1902. godine
Podgorica dobija i prvo znacajnije privredno preduzece-Fabriku duvana.
U periodu
izmedju dva rata Podgorica broji oko 13000 stanovnika.
U II svjetskom
ratu bombardovana je preko 70 puta i
do temelja je razorena. Dala je oko 4100 zrtava, a oslobodjena je 19.
decembra 1944. godine.
Pod nazivom
Titograd, 13. jula 1946. godine,
postaje glavni grad Republike. To je oznacilo pocetak novog zivota. U
narednom periodu ostvaren je sveopsti preobrazaj grada. Uvecan je
materijalni, kadrovski i naucno-tehnicki potencijal, snazno se razvilo
obrazovanje, osnovane mnoge nove kulturne i zdravstvene institucije, a
grad je modernim saobracajnicama i vazdusnim vezama povezan sa citavom
zemljom i sa inostranstvom. Tako Titograd postaje privredni,
drustveno-ekonomski i kulturni centar Crne Gore.
Ime Podgorica vraceno je 2. aprila
1992. godine

Kultura
Podgorica
je kulturni centar Crne Gore. Neobicni prostori
galerija
Podgorice, pruzaju jedinstven dozivljaj umjetnosti, sliku jednog naroda i
njegove kulture. U izlozbenim prostorima Podgorice izlazu bardovi
crnogorskog slikarstva, a nijesu rijetke i izlozbe umjetnika iz
inostranstva. Svojevrstan spomenik kulture i umjetnicko-izlozbeni centar
predstavlja
Dvorac
Petrovica
sa starom dvorskom kapelom i
Perjanickim domom.
Muzeji
grada posjeduju eksponate iz blize i dalje proslosti grada, vrijednu
arheolosku zbirku
sa nalazistima u neposrednoj blizini Podgorice. Bogata knjizevna
produkcija prepoznatljivih
izdavackih kuca
bastini dugu tradiciju pisane rijeci.
Podgorica ozivi u Decembarskim danima kulture kroz rock-maratone, muzicku
tradiciju Podgorice, dane
pozorista,
hepeninge, knjizevne veceri, bioskopske mini-festove.
Medju
kulisnim obrisima zgrada, u danima FIAT-a, Podgorica postaje
poseban scenski ambijent. Podgorica je cesto pravo popriste kulturnih
manifestacija u organizaciji
kulturnih
centara.

Sport
Jos
jedan sportski biser Podgorice, koji se nalazi u okviru zone sporta "Pod
Goricom", je fudbalski stadion. Na ovom stadionu igrale su velike zvijezde
svijetskog fudbala. Dovoljno je spomenuti samo dvojicu, Dejana
Savicevica i Predraga Mijatovica, koji su dio svoje fudbalske karijere
proveli igrajuci za
Fudbalski
klub "Buducnost" iz Podgorice.
Stadion je jos
uvijek u izgradnji. Travnati teren fudbalskog igralista je dimenzija
105x70 m. Planirani kapacitet gledalista od 24.000 sjedista obezbjedice se
na zapadnoj i istocnoj tribini koje imaju po 27, te juznoj i sjevernoj
tribini sa po 10 redova stepenika.
U okviru
stadiona predvidjeno je 14500 m2 sportskog i poslovnog
prostora. Do sada je realizovana zapadna i dijelom sjeverna tribina, a u
podtribinskom prostoru se nalazi i dio sportskih i ugostiteljsko poslovnih
sadrzaja.
Stadion
je bez atletske staze a dio zapadnih tribina je pokriven. Stadion je
opremljen sa 4 reflektora koji omogucavaju odigravanje utakmica u
vecernjim terminima.
Osim
fudbala,
na stadionu se organizuju i manifestacije kulturno-umjetnickog karaktera.
U
pogledu ekonomske valorizacije, vec izgradjeni fond i planirani obim
radova kao i lokacija stadiona imaju vrijednost od oko 20 miliona
njemackih maraka (DEM).
Copyright
(c)2006 JU SSŠ "Spasoje Raspopović"
Powered
by
VM
This site optimized for INTERNET
EXPLORER v6.0 + only
|
|